3.1. Koje odredbe mogu biti promijenjene bračnim ugovorom, a koje ne? Kakvo uređenje imovinskopravnih odnosa mogu odabrati?

Bračni drugovi nisu obvezni podvrgnuti se zakonskom režimu, već slobodno mogu sklopiti bračni ugovor koji je prilagođen njihovoj osobnoj situaciji.

Građanskim zakonikom definirane su tri glavne kategorije ugovornih imovinskih režima:

• režim zajednice imovine;
• režim odvojene imovine;
• režim učešća u stečevini.

Svi ugovorni režimi temelje se na načelu slobode bračnih drugova pri odabiru režima bračne stečevine. Međutim, njihova je sloboda ograničena, jer se moraju pridržavati određenih načela.

Bračni ugovor ne smije biti suprotan prihvaćenim načelima morala (čl. 1387 GZ-a), odstupati od pravila koja uređuju roditeljski autoritet, zakonsko upravljanje i skrbništvo (čl. 1388 GZ-a) ili predviđati sporazum ili odreknuće čiji bi učinak bio promjena zakonskog reda nasljeđivanja (čl. 1389 GZ-a). Bračni ugovor mora u cijelosti poštivati odredbe čl. 212. do 226. Građanskog zakonika, uz iznimku odredbi kojima se propisuje primjena bračno-imovinskih režima.

Režimi zajednica su utvrđeni člankom 1497 et seqq. Građanskog zakonika. Bračni drugovi mogu birati između određenog broja bračno-imovinskih režima, pri čemu je najpoznatiji režim univerzalne zajednice imovine predviđen u članku 1526 Građanskog zakonika. U slučaju univerzalne zajednice imovine, sva sadašnja i buduća imovina, pokretna i nepokretna, jest zajednička imovina. Stoga, bračni drugovi nemaju posebne imovine, jedinu iznimku čini imovina koja je po svojoj prirodi imovina jednog bračnog druga. Svi dugovi su zajednički i oba bračna druga odgovaraju za njih zajedno i pojedinačno. To se primjenjuje čak i na dugove koje je jedan bračni drug napravio prije braka.

Režim odvojene imovine uređuje se člancima 1536 to 1541 Građanskog zakonika. Prema ovom režimu, bračni drugovi u načelu nemaju zajedničku imovinu- Sva imovina pripada ili jednom bračnom drugu ili drugom. Svaki bračni drug zadržava pravo upravljanja, uživanja i slobodnog raspolaganja svojom vlastitom imovinom te odgovara za svaki dug koji napravi, bilo prije bilo tijekom trajanja braka (članak 1536 GZ-a). Iznimku predstavljaju jedino dugovi koje je napravio jedan od bračnih drugova zbog vođenja domaćinstva ili odgoja i podizanja djece.

Sudjelovanje u režimu učešća u stečevini uređuju članci 1569 to 1581 Građanskog zakonika. Svaki bračni drug zadržava pravo upravljanja, uživanja i slobodnog raspolaganja vlastitom imovinom. Tijekom braka ovaj režim djeluje kao da su bračni drugovi sklopili brak pod režimom odvojene imovine, dok u trenutku svoje likvidacije djeluje kao režim zajednice imovine (Article 1569 GZ-a).

3.2. Koji su formalni uvjeti i kome se mogu obratiti?

Svi bračni ugovori se moraju sastaviti kod javnog bilježnika (članak 1394 GZ-a). Zbog toga je bitno kontaktirati javnog bilježnika kako bi se sastavila ovakva vjerodostojna isprava.

3.3. Kada je bračni ugovor zaključen i kada postaje važeći?

Bračni se ugovor može sastaviti prije sklapanja braka ili tijekom njegovog trajanja. Ako se sastavi prije braka, ugovor stupa na snagu tek danom sklapanja braka (članak 1395 GZ-a). Ako se sastavi tijekom braka, ugovor stupa na snagu između strana od datuma vjerodostojne isprave (članak 1397, stavak 2 GZ-a).

3.4. Mogu li bračni drugovi promijeniti važeći bračni ugovor? Ako mogu, pod kojim uvjetima?

Nakon što ugovorni ili zakonski režim bračne stečevine bude na snazi dvije godine bračni drugovi mogu putem vjerodostojne isprave ovjerene kod javnog bilježnika i podložno određenim ograničenjima, napraviti izmjene i dopune za koje smatraju da su prikladne ili ga čak posve promijeniti (članak 1397, stavak 1 GZ-a).

Print this topic

back to top