1 Koje pravo se primjenjuje?
1.1. Koje pravo je mjerodavno kod utvrđivanja imovine bračnih drugova? Koji kriteriji/pravila se koriste za određivanje mjerodavnog prava? Koje se međunarodne konvencije moraju poštivati u odnosu na pojedine države?
Osim ako se budući bračni drugovi nisu drugačije sporazumjeli, na njihov režim bračne stečevine primjenjuje se zakon države čiji su oni državljani, ako imaju isto državljanstvo. Ako imaju različito državljanstvo, na njihov se režim bračne stečevine primjenjuje pravo države u kojoj su oba bračna druga imala prvo uobičajeno boravište nakon sklapanja braka (čl. 4 Haške konvencije o pravu primjenjivom na bračno imovinske režime od 14. ožujka 1978. čije su odredbe prenesene u zakonodavstvo Luksemburga Zakonom od 17. ožujka 1984.).
1.2. Imaju li bračni drugovi mogućnost odabira mjerodavnog prava? Ako imaju, po kojim se načelima uređuje izbor (primjerice, odabir prava, formalni zahtjevi, retroaktivnost)?
Čak i ako budući bračni drugovi imaju isto državljanstvo, odluka koju mogu donijeti o mjerodavnom pravu za režim bračne stečevine je ograničena. Oni mogu birati između sljedećih pravnih sustava: pravo države čiji je državljanin jedan od budućih bračnih drugova u trenutku odluke o primjenjivom pravu; zakon države u kojoj jedan od budućih bračnih drugova ima uobičajeno boravište u trenutku odluke; zakon prve države u kojoj jedan od bračnih drugova prijavio novo uobičajeno boravište nakon sklapanja braka (čl. 3 i 6 Haške konvencije).
Izbor mjerodavnog prava mora biti izričito određen, u obliku koji je predviđen za bračne ugovore odnosno mora nedvojbeno proizlaziti iz odredbi bračnog ugovora. (čl. 11 i 13 Haške konvencije). Članak 1387 Građanskog zakonika (Code civil – GZ-a) propisuje da odabrani zakon ne smije biti suprotan načelima morala niti članku 1388 i dalje Građanskog zakonika.