2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Prema Građanskom zakoniku, bračni drugovi su suvlasnici bračne stečevine u idealnim dijelovima što znači da vlasnički udjeli bračnih drugova nisu kvantitativno određeni. Sva imovina (pokretna i nepokretna), prava i druga prava na posjed i vlasništvo koje jedan od bračnih drugova zakonito stekao tijekom trajanja braka ulazi u bračnu stečevinu s izuzetkom:

• imovine stečene nasljeđivanjem
• darovane imovine
• imovine koja s obzirom na njenu prirodu služi osobnim ili profesionalnim potrebama samo jednog bračnog druga.
• imovine vraćene u skladu s propisima o povratu imovine jednom od bračnih drugova koji je vraćenu imovinu posjedovao prije sklapanja braka odnosno kojem je imovina vraćena kao zakonitom nasljedniku prvobitnog vlasnika. (§ 143 Občianskeho zákonníka (OZ) – Civil Code)

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Ne postoje takve zakonske pretpostavke.

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Ne postoji odredba koja bi propisivala sastavljanje popisa imovine.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

Oba bračna druga mogu koristiti imovinu koja predstavlja bračnu stečevinu ako nisu odredili drugačije.

Nadalje, bračni drugovi dijele sve troškove nastale u vezi bračne stečevine kao i njenog korištenja ili održavanja(§ 144 OZ). Ako je samo jedan od bračnih drugova podmirivao troškove iz svoje vlastite imovine, on/ona može tijekom diobe bračne stečevine zahtijevati naknadu troškova.

Ako se bračni drugovi ne mogu sporazumjeti oko načina korištenja zajedničke imovine ili oko namirenja troškova u vezi te imovine, svaki od bračnih drugova se može obratiti sudu radi rješavanja spora. Uobičajena pitanja u vezi bračne stečevine rješava bilo koji od bračnih drugova. Pojam „uobičajena pitanja“ nije definiran u Građanskom zakoniku tako da se u obzir moraju uzeti pravna praksa kao i okolnosti određenog slučaja. Prema pravnoj praksi, na primjer, sklapanje ugovora o najmu, kupoprodaja nekretnina ili neke druge vrijedne imovine ne predstavljaju uobičajena pitanja. U ostalim je pitanjima potrebna suglasnost oba bračna druga. U protivnom, pravni posao postaje ništetan ako se drugi bračni drug ili osoba na koju je pravni posao naslovljen pozove na ništetnost.

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Pravne poslove koji obuhvaćaju bračnu stečevinu, a tiču se uobičajenih pitanja može sklapati bilo koji od bračnih drugova, a oba bračna druga odgovaraju za njih zajedno i pojedinačno.

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

U odnosu na pravne poslove koji se odnose na bračnu stečevinu, oba bračna druga imaju pravo na iste te za njih odgovaraju zajedno i pojedinačno (§ 145 ods.2 OZ). Na primjer, svaki je bračni drug dužan platiti puni iznos duga koji se odnosi na bračnu stečevinu, a vjerovnik ima pravo potraživati dug od oba bračna druga , bilo pojedinačno bilo zajedno. Izvan područja bračne stečevine, bračni drugovi djeluju neovisno Zakon dopušta da se potraživanje vjerovnika jednog od bračnih drugova, nastalo tijekom braka, namiri iz bračne stečevine tijekom tijekom ovršnog postupka. Nakon diobe bračne stečevine, svaki od bračnih drugova je dužan nadoknaditi sve ono iz bračne stečevine što je bilo korišteno za njegovu/njenu vlastitu imovinu (§ 150 OZ) (vidi 5.1).

Print this topic

back to top