1.1. Koje pravo je mjerodavno kod utvrđivanja imovine bračnih drugova? Koji kriteriji/pravila se koriste za određivanje mjerodavnog prava? Koje se međunarodne konvencije moraju poštivati u odnosu na pojedine države?

Na brakove sklopljene prije 1. rujna 1992. primjenjuje se redovno pravo, a na brakove sklopljene nakon tog datuma te do 28. siječnja 2019. primjenjuje se Haška konvencija o mjerodavnom pravu za bračnoimovinske režime od 14. ožujka 1978.

Mjerodavno pravo za bračnoimovinske režime prije 1. rujna 1992. u načelu se određuje lokacijom prvog bračnog prebivališta. Stoga se prema tom označenom zakonu ravnaju svi odnosi između bračnih drugova neovisno otome gdje je njihova imovina locirana. Ovaj kriterij poveznice je trajan: zakon prvog bračnog prebivališta primjenjuje se za trajanja njihova braka čak i ako se bračni drugovi presele u drugu državu.

Za brakove sklopljene nakon 1. rujna 1992. na imovinske odnose između bračnih drugova primjenjuje se Haška konvencija od 14. ožujka 1978. uz izuzetak primarnog režima, koji se i dalje ravna prema obvezujućim francuskim zakonskim odredbama (članci 212-226 CC). Tamo gdje bračni drugovi prije svoga braka nisu pobliže naveli nikakav izbor, mjerodavno pravo je u načelu ono njihovog prvog uobičajenoga prebivališta. Suprotno redovnom pravu, Haška konvencija navodi tri slučaja kad se mjerodavno pravo automatski mijenja (članak 7 stavak 2):

• u državi njihova zajedničkog državljanstva u kojoj bračni drugovi zasnivaju svoje prvo prebivalište
• u državi u kojoj prebivaju više od 10 godina nakon braka
• za bračni drugove koji nisu uspostavili svoje uobičajeno boravište na teritoriju iste države nakon braka (i čiji je bračnoimovinski režim slijedom toga podložan pravu države zajedničkoga državljanstva), gdje oni zasnuju njihovo uobičajeno boravište u istoj državi.

Ova automatska promjena ima automatski učinak u budućnost, (međutim članak 8. dopušta bračni drugovima da svu svoju imovinu podvrgnu novom zakonu pod uvjetom da taj izbor nema negativan utjecaj na prava treće strane).

Nakon usvajanja Uredbe (EU) 2016/1103 od 24. lipnja 2016. kod utvrđivanja mjerodavnog prava na sve brakove sklopljene od 29. siječnja 2019. te na brakove sklopljene prije datuma stupanja na snagu nove Uredbe kada su bračni drugovi izabrali pravo koje se primjenjuje na njihov bračnoimovinski režim od 29. siječnja 2019. primjenjuju se nova pravila.

U slučaju nepostojanja izbora prava, u članku 26. navedena je hijerarhija povezujućih faktora kojima se utvrđuje mjerodavno pravo kako slijedi:

• Prvo zajedničko uobičajeno boravište bračnih drugova nakon sklapanja braka.
• U suprotnome, zajedničko državljanstvo bračnih drugova u trenutku sklapanja braka. Ovaj se kriterij ne može primijeniti ako bračni durgovim imaju nekoliko zajedničkih državljanstava.
• U suprotnome, pravo države s kojim su bračni drugovi najbliže povezani u trenutku sklapanja braka.

Iznimno i na zahtjev jednog bračnog druga, nadležno pravosudno tijelo može odlučiti o primjeni prava države koja nije prvenstveno zajedničko uobičajeno boravište nakon sklapanja braka (čl. 22.3).

1.2. Imaju li bračni drugovi mogućnost odabira mjerodavnog prava? Ako imaju, po kojim se načelima uređuje izbor (primjerice, odabir prava, formalni zahtjevi, retroaktivnost)?

Bračni drugovi mogu odrediti mjerodavno pravo za svoj bračni režim. Za bračne ugovore sastavljene prije stupanja na snagu Haške konvencije od 14. ožujka 1978 (1. rujna 1992.) bračni drugovi mogu odabrati bilo koje mjerodavno pravo. Od kada je na snagu stupila Haška konvencija sve do 28. siječnja 2019. određivanje je ograničeno jednim od triju prava navedenih u čl. 3.: pravo države čiji je državljanin jedan bračni drug u vrijeme određivanja, pravo države u kojoj jedan bračni drug ima uobičajeno boravište u vrijeme određivanja ili pravo prve države u kojoj je jedan bračni drug stekao novo uobičajeno boravište nakon braka. Haška konvencija također dopušta bračnim drugovima da daju na uvid sve ili samo neke nekretnine pravu onog mjesta u kojem se nalaze te nekretnine (članak 3 stavak 2). Haška konvencija zahtijeva da označavanje mjerodavnog prava bude izričito ili da proističe iz nužnog ukazivanja na odredbe bračnog ugovora (članak 11).

Bračni drugovi mogu i promijeniti pravo mjerodavno za bračnoimovinski režim tijekom njihova braka. U tom slučaju Haška konvencija se primjenjuje čak i na bračni druge oženjene/udate prije njezinog stupanja na snagu pod uvjetom da je taj izbor napravljen nakon što je Konvencija stupila na snagu (članak 21). Ovdje je izbor ograničen na jedan od dva zakona pobliže navedena u članku 6: na zakon svake države čiji su jedan ili drugi bračni drug državljanin/državljanka ili na zakon države u kojoj on/ona ima uobičajeno boravište u vrijeme tog izbora. Odredbama akata 97-987 od 28. listopada 1997. Konvencija dopušta bračnim drugovima da daju na uvid sve ili samo neke nekretnine pravu u onom mjestu u kojem su te nekretnine smještene, (članak 6 stavak 2). Novi zakon primjenjuje se retroaktivno do datuma ženidbe, podložan je pravima trećih osoba, ali bračni drugovi mogu odlučiti da će se ta promjena u mjerodavnom pravu i stoga mogući bračnoimovinski režim primjenjivati samo u budućnosti (u tom slučaju njih je potrebno savjetovati da likvidiraju prijašnji režim bračne imovine).

Odredbama zakonskih akata 97-987 od 28.listopada 1997. dopunjen je Građanski zakon kako bi se prilagodio Haškoj konvenciji i da bi se organizirala njena objava u svezi promjene bračnoimovinskoga režima postignuta primjenom stranog prava.

Uredbom (EU) 2016/1103 se predviđa mogućnost izbora prava jedne od država čiji je državljanin barem jedan od bračnih drugova ili prava uobičajenog boravišta jednog od bračnih drugova u vrijeme kada je izabrano pravo koje je mjerodavno za njihov bračnoimovinski režim (čl. 22). Taj se izbor može valjano izvršiti samo od 29. siječnja 2019. u sklopu bračnog ugovora ili sporazuma o izboru mjerodavnog prava te u skladu s formalnim zahtjevima utvrđenim u članku 23.

Konačno, izbor prava mjerodavnog za bračnoimovinski režim za vrijeme trajanja braka će imati učinak samo u budućnosti, osim ako se bračni drugovi ne dogovore drukčije te ne dovodeći u pitanje prava trećih strana.

Print this topic

back to top