5 Koje su posljedice razvoda/odvajanja?
5.1. Hogyan osztják fel a vagyont (dologi jogok)?
Prema češkom pravu režim zajedničke imovine prestaje razvodom, smrću bračnog druga ili u nekoliko drugih slučajeva propisanih zakonom. Po prestanku režima prava i obveze koje su do tada bile zajedničke bračnim drugovima se dijele.
Bračni drugovi (bivši bračni drugovi) se mogu dogovoriti oko metode podjele (koja međutim ne smije utjecati na prava trećih osoba) ili predložiti da sud odluči o podjeli (članak 740. i 765. Građanskog zakonika). Podjela od strane suda (i po potrebi podjela prema dogovoru bračnih drugova) se temelji na načelu da su interesi oba bračna druga u imovini koja se dijeli jednaki. No međutim sljedeći se aspekti također uzimaju u obzir: prvenstveno potrebe uzdržavane djece, zatim kako je svaki bračni drug skrbio za obitelj te kako je doprinio stjecanju i održavanju zajedničke imovine. Istovremeno svaki bračni drug mora nadoknaditi što je potrošeno iz zajedničke imovine za vlastitu imovinu i može zatražiti naknadu onoga što je potrošio iz vlastite imovine za zajedničku imovinu (članak 742. Građanskog zakonika).
Ako zajednička imovina nije podijeljena u roku od tri godine od prestanka zajedničke imovine (čak ni dogovorom među bračnim drugovima) niti je u tom razdoblju podnesen zahtjev za sudskom podjelom, podjela se provodi u skladu sa zakonskim pretpostavkama na sljedeći način:
- tjelesna pokretna imovina pripada bračnom drugu koji je koristi kao vlasnik samo za svoje potrebe, potrebe svoje obitelji ili obiteljskog kućanstva,
- ostala pokretna imovina i nekretnine su u suvlasništvu oba bračna druga, a njihovi su udjeli u vlasništvu jednaki (članak 741. Građanskog zakonika).
5.2. Ki a felelős a meglévő adósságért a válást/különválást követően?
Oba bračna druga su pojedinačno i zajednički odgovorni prema trećim osobama po pitanju dugova vezanih za zajedničku imovinu i dugova koji su nastali za vrijeme trajanja braka jer podjela imovine ne smije utjecati na prava trećih osoba. U suprotnom treće osobe mogu zahtijevati da se sudskom odlukom podjela proglasi nevažećom u odnosu na njih. Stoga je podjela dugova pravomoćna samo među bračnim drugovima (članak 737. Građanskog zakonika).
Za dugove vezane za vlastitu imovinu bračnih drugova su odgovorni bračni drugovi pojedinačno.
5.3. Tarthat-e igényt az egyik házastárs vagyonkiegyenlítésre (nincs vagyonfelosztás, helyette az egyik fél pénzben egyenlíti ki a vagyon felének ellenértékét)?
U Republici Češkoj ne postoji režim zajedničkog viška.
Svaki bračni drug mora naknaditi što je potrošio iz zajedničke imovine za svoju vlastitu imovinu i ima pravo tražiti nadoknadu onoga što je potrošio na zajedničku imovinu iz vlastitih sredstava (članak 742. Građanskog zakonika). Zakon ne predviđa nikakva pravila po pitanju treba li ta potraživanja namiriti plaćanjem ili u naravi.