6 Koje su posljedice smrti?
U smislu zakona o bračnoimovinskom režimu ako bračni ugovor ne sadrži druge klauzule ili dopunske akte, njihova zajednička imovina se dijeli pola-pola. Nadživjeli bračni drug stoga u svakom slučaju ima jednu polovinu zajedničke imovine u punom vlasništvu.
U smislu nasljednog prava druga polovina zajedničke imovine također prelazi u puno vlasništvo nadživjeloga bračnoga druga ako nemaju djece. Ako imaju djece, onda druga polovina prelazi u čisto vlasništvo njihove djece. Štoviše, nadživjeli bračni drug zadržava pravo uživanja na toj polovini zajedničke imovine. Tu je također moguće uključiti specifične klauzule u bračnom ugovoru koje osiguravaju da se pogoduje nadživjelom bračnom drugu nakon smrti (člankal 457 -1460 CC).
Nadživjeli bračni drug je također posebno zaštićen u odnosu na nasljedno pravo. Zato minimalni dio (nužni dio) nasljeđa obvezno ide nadživjelome bračnome drugu, njihovoj djeci te ocu i majci pokojnika. Međutim, nadživjeli bračni drug uvijek dobiva najmanje pravo uživanja jedne polovine imovine od ostavine. Ova polovina uključuje barem pravo na uživanje nekretnina koje su služile kao njihov zajednički dom i stvari u kućanstvu koje su u njemu (članak 745 bis i 915bis CC). Od 1. rujna 2018. nastupile su promjene zakona o nužnom dijelu nasljedstva. Od toga datuma majka i otac preminule osobe više nisu među osobama koje ostvaruju pravo na nužni dio. Također, novi zakon propisuje nepromijenjeni «dostupni nasljedni dio» (za razlikuu od nužnog dijela) od jedne polovine imovine što znači da se nužni dio izračunava na drugačiji način među djecom – ona ostvaruju pravo na manji dio u odnosu na sustav koji je bio na snazi do rujna 2018. Zaštita nadživjelog supružnika ostaje nepromijenjena.